|
STO PEDESET GODINA FOTOGRAFIJE U ŠPANIJI, 20.02-12.03.2006.
|
||
Ova raskošna izložba predstavlja pregled sto pedeset godina duge istorije fotografije u Španiji, od prve dagerotipije načinjene u Barseloni 1839.g. do najnovijih radova iz devedesetih godina prošlog veka. Obuhvata portrete, novinsku fotografiju, dela iz epohe avangarde, prizore iz svakodnevnog seoskog zivota, svedočanstva iz posleratnog perioda, kao i antropološki dokumentarizam tokom godina demokratske tranzicije. Iz obilja materijala napravljen je izvanredan izbor od 113 radova najboljih i najznačajnijih španskih majstora fotografije. Istovremeno, fotografije koje su pred nama, zbog svoje dokumentarne vrednosti, predstavljaju svojevrstan pogled u prošlost Španije i omogućavaju nam da pratimo njene društvene preobražaje, narodne običaje i proslave, obrede i tradiciju. Sa druge strane, cilj ove postavke nije da prikaže sarno razvoj umetničke fotografije, od njenih početaka do digitalne ere, nego i da je smesti u društveni, politički i kulturni kontekst zemlje. Brižljivo odabrane slike daju nam priliku da upoznamo špansku stvarnost, značajne istorijske događaje, istaknute ličnosti iz javnog, umetničkog, intelektualnog ili političkog života, prve sportske manifestacije, slavne toreadore i scene iz borbi sa bikovima, izgradnju puteva i železnica, ali isto tako i trenutke iz života običnog, malog, čoveka.
FERNANDEZ TRUJILLO Izlozba koju smo priredili predstavlja vrhunac istraživackog rada kojim se tokom poslednjih dvadeset godina bavio njen Komesar, Publijo Lopes Mondehar (Publio Lopez Mondejar), autor nekih od najznačajnijih dela španske foto-istorije, kao što su "Izvorišta sećanja" i "Istorija fotografije u Španiji".
A. GARCIA ALIX Postavka je hronološki podeljena u tri dela: u prvom je prikazano rađanje i evolucija fotografije u devetnaestom veku, sa posebnim naglaskom na dagerotipiju, kalotipiju, prve fotografije načinjene na staklenom negativu, početke novinske fotografije, umetničke portrete, itd. Drugi deo predstavlja evoluciju fotografije izmedu 1900.g. i kraja građanskog rata, i obuhvata prikaze iz života naroda, novi prilaz portretu, ratnu foto-reportažu i piktoralizam. U trećem delu se analizira fotografija iz prvog perioda frankizma, foto-novinarstvo tokom demokratske tranzicije, antropološki dokumentarizam iz 80-tih, rađanje modernizma i postmodernizma i digitalna fotografija iz poslednje decenije prošlog veka.
X. MISERACHS
|
|
|